Posljedni rezultati stranačkih izbora u SAD-u pokazuju da je moguć prevrat kakav dugo, a možda i nikada, nije viđen u toj zemlji.Gotovo sigurni kandidati Demokratske i Republikanske stranke Hillary Clinton i Donald Trump sada su svjesni da su daleko od statusa stranačkog kandidata za predsjednika, naročito nakon predhodnih izbora u Vinskonsinu.
Sandersov niz
Hillary Clinton je od 8. do 22. marta zaredala pobjede u osam država, no obično tijesnom većinom, nakon čega su svi otpisali Sandersa. No, Sanders je uzvratio istom mjerom pobjedivši u narednih pet država i Washingtonu, ali uvjerljivom razlikom. Primjera radi, Sadners je na Aljasci osvojio 81 posto glasova, u Juti 79 i Idahu 78.Kada se govori o ovim rezultatima, treba istaći i da države u kojima je Sanders pobijedio nose dosta manje delegata, obično po četiri.
Ipak, Sanders se približio Hillary na razliku od 219 delegata, ne računajući takozvane „superdelegate“, a u igri je još 21 država od kojih neke nose veliki broj delegata. Kalifornija nosi 475, Nju Jork 247, Pensilvanija 189 i Nju Džersi 126. Ono što je bitno za Sandersa je da su sve ove države liberalne i naseljene bijelcima, a sudeći po dosadašnjim stranačkim izborima, upravo ova demografska grupa više podržava Sandersa.
Koliko se Clinton pribojava Sandersa, možda najbolje govori činjenica da njena kampanja uporno odbija nove debate, pod izgovorom da senator koristi „teške riječi“. No, pravi razlog leži u činjenici da su ankete pokazale kako je Sanders dobivao nove glasače nakon svake debate.
Potencijalni problem za Sandersa predstavljaju „superdelegati“, od kojih čak 469 od 500 podržava Clinton. Dobre su šanse da bi, u slučaju da Sanders osvoji većinu glasova građana, superdelegati svoj glas nevoljko dali Sandersu.
U suprotnom, rizikuju bijes građana koji bi osjećali nepravdu što njihov glas ne znači ništa. Takav bijes vrlo lako mogao bi biti razlog da liberalno orijentisani Amerikanci ne izađu na izbore, čime trasirali put do pobjede republikanskom kandidatu.
Ipak, treba istaći da je Sanders još uvijek daleko od preokreta jer mu do ovakvog scenarija treba da osvoji najmanje oko 59 posto preostalih delegata.
Slična situacija dogodila se i 2008. godine kada je većina "superdelegata" podržavala Clinton, ali su glas promijenili nakon što su vidjeli da obični Amerikanci više podržavaju Obamu.
Republikanska sapunica
Ništa manje interesantna situacija nije ni na republikanskoj strani, gdje Donald Trump vodi u utrci. Iako favorit, Trump je daleko od sigurne pobjede za koju mu treba još 1.237. Trenutno ima 742, dok je Ted Cruz drugi sa 505.
Za zvaničnike Republikanske stranke Trump predstavlja nešto najgore što im se moglo dogoditi. Stranka koja je ponudila Abrahama Lincolna i počela proces ukidanja robovlasničkog sistema već godinama sve više naginje ka desnoj strani političkog spektra, ali ono što Trump predstavlja je previše desno i za njih.
Umjereni i manje umjereni konzervativci sada se bore protiv gotovo fašisoidne pojave u stranci, kandidata koji se ne libi uvrijediti Meksikance, crnce, muslimane, žene i gotovo sve druge manjine. Svjesni su republikanci da bi Trump mogao naštetiti stranci za narednih 20 godina, a kako se to ne bi desilo, spremni su niz vodu baciti ove izbore.
Naime, ukoliko Trump ne osvoji još 1.237 delagata, odnosno 60 posto preostalih, republikanskog kandidata birat će zvaničnici stranke, a to će gotovo sigurno biti Cruz, iako ni on nije omiljen.
Možda najbolje objašnjenje razmišljanja republikanaca u par rečenica sažeo je senator i povučeni stranački kandidat za predsjednika Lindsey Graham.
"Ako ubijete Cruza u Kongresu, a isti taj Kongres vam sudi, garantujem vam, bit ćete oslobođeni", objašnjavao je Graham koliko kongresmeni mrze Cruza.
Ipak, nekoliko mjeseci kasnije izrazio je podršku njegovoj kampanji, a na pitanje da objasni taj potez odgovorio je: „To vam govori šta mislim o Donaldu Trumpu. Cruz nije potpuno lud, ali ono što je najbitnije, Cruz nije Trump“, rekao je Graham.
Drugim riječima, republikanci su spremni i rizikovati bijes glasača i potencijalne nerede na ulicama nominujući Cruza samo da bi izbjegli štetu koju Trump može nanijeti stranci.
U slučaju da se to desi, Trump je indirektno najavio masovne proteste.
"Ne bih pozvao ljude da izađu na ulicu, ali zasigurno bi imali ogromne nerede na ulicama", rekao je Trump. Drugim riječima, galamio bi i raspirivao bijes kako bi izveo ljude na ulice u posljednjem pokušaju da dođe do statusa kandidata.
Nema komentara:
Objavi komentar